Kontaktnu alergijsku upalu kože obično izazivaju inače netoksične tvari na koje je organizam stvorio alergijsku preosjetljivost. Konkretni uzrok nije uvijek lako utvrditi, no najčešće je riječ o preosjetljivosti na nikal, krom, kobalt, živine spojeve, ali i mnoge druge alergene. Alergijski dermatitis može se javiti i u slučaju kontakta s nekim biljkama, kao što su otrovni bršljan ili propolis. Također, alergijska reakcija često je posljedica uporabe određenih sredstava za čišćenje, deterdženata ili kozmetičkih preprata.

Koji su simptomi alergijskog dermatitisa?
Prvi simptomi obično su vidljivi 24 do 48 sati nakon kontakta. Oni mogu biti različitog intenziteta, a obično započinju crvenilom i otečenošću kože, uz izrazit svrbež i pojavu sitnih mjehurića, koji s vremenom pucaju i ostavljaju kraste te bijele naslage, a kasnije dolazi i do perutanja kože.

U početku se osip javlja na mjestu kontakta, ali kasnije se može proširiti na cijelo tijelo. Promjene na koži obično su ograničene na otkrivene dijelove tijela, a osobito ruke i šake.

Liječenje alergijskog dermatitisa
Liječenje alergijskog dermatitisa prvenstveno se sastoji od uklanjanja alergena koji uzrokuje alergijsku reakciju, što nije uvijek lako s obzirom na to da većina ljudi nije ni svjesna tvari s kojima dolazi u obzir. Mjesto prvog osipa upravo je zbog toga vrlo važno za utvrđivanje uzroka alergijskog dermatitisa.

Što se tiče terapije, kortikosteroidne kreme ili masti obično ublažuju simptome u slučaju velikog broja mjehura, a uz to se koriste i antihistaminici, koji mogu olakšati svrbež. Kod osobito teških slučajeva mogu se propisati i tablete kortikosteroida.

Zahvaćeno područje potrebno je redovito čistiti vodom i neutralnim sapunom, kako ne bi došlo do infekcije ili nadraživanja, a preporučuje se i upotreba suhih zavoja, koji mogu spriječiti širenje infekcije.