Udruga Ri Rock - intervju sa predstavnicom Marinom Mičetić

Marina Mičetić, članica jedne od najstarijih Udruga u Rijeci - Ri Rock, zaposlena kao suradnik na projektima te administrator i koordinator volontera objasnila nam je iz prve ruke kako djeluje udruga

Piše: Ana Tomšić Blažan | Objavljeno: 18.04.2017.
  • Udruga Ri Rock  - intervju sa predstavnicom Marinom Mičetić
  • Udruga Ri Rock  - intervju sa predstavnicom Marinom Mičetić

Ispijajući prvu jutarnju kavicu, na suncem okupanom Korzu, popričali smo s Marinom Mičetić, članicom udruge Ri Rock. Zanimalo nas je kako djeluje udruga, s čim se točno bave te koja su njena glavna zaduženja. Iako uvijek zaposlena, jureći sa sastanka na sastanak, Marina je ipak našla malo vremena za nas. Vedra i nasmijana, iskreno nam je progovorila o današnjoj Rock sceni i problemima na koje nailazi.

Marina predstavite nam se u par rečenica?

U Udruzi radim s prekidima već 11 mjeseci kao suradnik na projektima, administrator i koordinator volontera. Nakon završenog fakulteta odradila sam stručno osposobljavanje nakon čega je slijedilo dugo razdoblje nezaposlenosti nakon kojeg sam dobila priliku raditi u udruzi u kojoj i danas radim. U periodu nezaposlenosti trudila sam se iskoristiti vrijeme na dodatne edukacije što mi je koristilo u pronalasku zaposlenja.

Recite nam nešto vise o Udruzi Ri Rock?

Tri  najvažnija aspekta djelovanja Udruge tiču se:

1) glazbenog stvaralaštva - pružanje besplatne prostorne, materijalne i stručne podrške neafirmiranim alternativnim glazbenicima, organizacija glazbenih događanja gdje se ti izvođači mogu predstaviti publici, razvoj i koordinacija cjelogodišnjeg glazbenog i društvenog programa Omladinskog kulturnog centra Palach

2) izvaninstitucionalne izobrazbe i usavršavanja te aktivističkih sadržaja za djecu i mlade, odnosno djelovanjem u polju neformalne edukacije - provedba cjelogodišnjih besplatnih glazbenih radionica sviranja glazbenih instrumenata, vokalne tehnike i radionice sudjelovanja u bendu za djecu i mlade, organizacija tematskih tribina i radionica iz područja alternativne kulture, politika za mlade i aktivizma mladih te razvoj i koordinacija volonterskih programa za mlade

3) razvoja i poticanja (međusektorske) suradnje i razine znanja i interesa za alternativnu kulturu i ekonomiju - aktivna suradnja s Mrežom mladih Hrvatske, iniciranje i sudjelovanje u lokalnim kampanjama i međuorganizacijskim suradnjama, promicanje i razvoj društveno-poduzetničkih aktivnosti

Mislite li da mlađa populacija zna sto je Ri Rock? Koliko su mladi danas osviješteni vezano za kulturu? Što biste promijenili u gradu Rijeci odnosno gdje mislite da leže glavni problemi?

Od osnutka, glavna djelatnost Udruge bila je organizacija Ri Rock festivala, najstarije glazbeno – kulturne manifestacije tog tipa na području Hrvatske, koja se tradicionalno održava se u Rijeci od 1979. godine. Imidž udruge još se uvijek vezuje uz taj festival koji smo uspjeli zadržati na zavidnom nivou te paralelno postajemo prepoznatljivi po još jednom Festivalu – Dark O Metal Festivalu koji se ove godine održava 14. i 15. srpnja.

Usprkos tome, nekad prepoznatljiva riječka kultura proživljava krizu uslijed razvoja konzumerističke kulture te nedostatka edukativnih aktivnosti pomoću kojih bi se mladi mogli kreativno izraziti i uključiti u društveni život i kulturne programe. Tako mladi Rijeke postaju konzumenti visoko komercijalizirane kulture medija i industrije, a pojedinci koji nisu uniformirani i koji žele izraziti svoju individualnost bivaju otuđeni od sredine u kojoj žive te se često se okreću pasivnom buntu, destruktivnom i asocijalnom ponašanju.

U gradu Rijeci postoji i opći problem nedovoljne vidljivosti udruga, odnosno njezine svrhe, važnosti i uloge u društvu. U cilju osvještavanja javnosti o vidljivosti udruga riječke udruge, među kojima je i Udruga Ri Rock, provele su i provode dvije inicijative: „Čujemo s(v)e vidimo i „Gledaj (u)druge“.

U suradnji s udrugom Kombinat u sklopu projekta ''Čujemo s(v)e vidimo – mladi za mlade na području PGŽ-a'' Udruga je inicirala i razvija online platformu udruga mladih i za mlade. Platforma služi kao svojevrsna baza za razmjenu znanja, iskustva, stručnih i materijalnih kapaciteta uključenih organizacija.

Inicijativa ''Gledaj (u)druge'' ima za cilj ukloniti negativne predrasude o radu civilnog sektora, upoznati javnost s djelovanjem udruga i drugih organizacija civilnog društva te osvijestiti važnost rada udruga za društvo. Ovogodišnje izdanje održat će se 25.5. na Kontu i ovim putem sve vas pozivam da se odazovete i saznate više o radu udruga u vašoj lokalnoj zajednici.

Također, mladi ne znaju i ne koriste mogućnost uključivanja u udruge kroz volonterske programe gdje mogu steći potrebna znanja i iskustvo za budućnost i razvijati svoje talente.

Kako izgleda vas radni dan i koje su vaše obaveze? Prije nekoliko dana bili ste u Crikvenici kao predstavnica Vaše udruge. Recite nam malo o tom iskustvu; koga ste susreli, reakcije, dojmovi, o čemu se razgovaralo?

Rad u mojoj udruzi znači fleksibilno radno vrijeme stoga broj radnih sati ovisi o aktualnim i predstojećim projektima i obavezama.

U Crikvenici se održalo umrežavanje i edukacija u organizaciji Mreže mladih Hrvatske čija je Udruga Ri Rock punopravna članica. Usmjerenost događanja bila je NEET skupina (mladi koji nisu u sustavu formalnog i neformalnog obrazovanja, nisu zaposleni te im prijeti rizik od socijalne isključenosti). Podijeljeni u grupe radili smo na projektnim idejama koje uključuju tu skupinu, a u pauzama smo se družili i izmjenjivali iskustva iz svojih organizacija. Bilo je zanimljivo, zabavno i prije svega korisno za budući rad moje udruge i za vlastiti profesionalni napredak. Odlazak iz svoje organizacije među nepoznate ljude iz istog sektora donosi novu perspektivu na rad svoje organizacije i na načine kako ju unaprijediti.

Koji je danas status udruga u gradu Rijeci?

Glavni problem je što javnost nije upoznata s radom udruga i svrhom postojanja pa mnogi misle da udruge žive na teret države i da im se novac poreznih obveznika dodjeljuje bezrazložno te da način trošenja ne moraju nikome opravdati. Također, postoji predrasuda da članovi udruge ništa ne rade i da ih država podupire da bi bili sami sebi svrha. Zbog toga su potrebne inicijative, umrežavanja i bolja medijska vidljivost udruga i njihovih projekata kako bi se osvijestila javnost i potaknula na djelovanje kroz udruge.

Kako grad može pomoći udrugama?

Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija priznaju rad udruga ali u potpunosti ne prepoznaju doprinos i promjenu koje one svojim radom postižu. Također, udruge bi trebale biti više uključene u raspravu o rješavanju lokalnih društvenih problema. Detektiranjem problema na mikrorazini i usmjeravanjem na specifičnu skupinu ljudi udruge su u svojoj prirodi fleksibilnije, brže i inovativnije u njihovom rješavanju. Stoga je nužno da Grad Rijeka, Županija, privatni hrvatski i inozemni sponzori i donatori prepoznaju ulogu civilnog društva kao komplementarnog javnom i privatnom sektoru i podupru njezin rad davanjem financijske, prostorne i stručne podrške te da se kroz partnerstva, suradnje, umrežavanja, edukacije i uključivanjem u veće projekte (primjerice Rijeka 2020. - Europska prijestolnica kulture) poveća njihov društveni utjecaj.

I za kraj, što biste poručili mladim generacijama? U kojem smjeru da idu vezano uz život i poslovne mogućnosti?

Odluku što žele učiniti sa svojim životom svaki pojedinac mora donijeti za sebe shodno svojim afinitetima i ambicijama. No ako želi otkriti i razviti svoje talente, ostvariti pun potencijal, pametno iskoristiti vrijeme i sudjelovati u stvaranju bolje lokalne zajednice definitivno se treba uključiti u volontiranje. Osim osjećaja koristi, volontiranje stvara radne navike, jača karakter, stvara osjećaj zajedništva što rezultira boljom osposobljenošću za tržište rada. U 21. stoljeću ide se ka tome da mlade ljude radno  mjesto ne čeka već ga pojedinac mora sam stvoriti. Zato svaku priliku za dodatnu edukaciju i profesionalno unaprjeđenje mladi trebaju iskoristiti.  Jednako bitno, volontiranjem mladi kreiraju društvo kakvo bi željeli umjesto da se mire s nametnutim stanjem.

Razgovarala Ana Tomšić Blažan