Biljna dijeta se često pokazala dobrom za zdravlje. Ipak, mi kao nacija konzumiramo puno mesa i nerado ga se odričemo. Važno je znati da prehrana bogata povrćem ne znači da ste vegetarijanac. Biljna dijeta je bogata povrćem, cjelovitim kruhom i žitaricama, mahunarkama, ali još uvijek može sadržavati male količine mesa i mliječnih proizvoda s manje masnoće.

Je li meso zaista loše?

Zdravstvene prednosti biljaka

Biljke su bogati izvori mnogih hranjivih tvari važnih za dobro zdravlje, uključujući nezasićene masti, vitamine (poput folata), minerale (poput kalija), vlakana i proteina.
Biljna prehrana povezana je s nižim rizikom od pretilosti i mnogih kroničnih bolesti kao što su srčana oboljenja, dijabetes tipa 2, upale i tumori Poznata varijacija na biljnu dijetu uključuje nama najbližu mediteransku prehranu. Ovakav pristup fokusira se na promjenu cjelokupne prehrane a ne samo na izbjegavanje pojedinu hranu, što će u svakom slučaju poboljšati zdravstveno stanje pojedinca.

Je li termička obrada povrća važna ili je zdravije jesti sirovo?

Obrada može ukloniti mnoge hranjive tvari. Na primjer naranča i integralni kruh zadržavaju više korisnih vlakana od obrađenih alternativa, kao što su voćni sok i bijeli kruh. Nije svaka obrada nužno loša. Zamrznuto i konzervirano povrće može biti koristan dodatak prehrani. Meso je bogat izvor dobrih hranjivih tvari, poput proteina, vitamina B, željeza i cinka. No, crveno meso također može sadržavati velike količine zasićenih masnoća, a prerađeno meso uglavnom ima visoki postotak soli. Nasuprot tome, unos bijelog mesa, kao što su piletina ili riba, povezan je s nižim rizikom razvoja kardiovaskularnih bolesti. Pregled dostupnih dokaza, poznatih kao meta-analiza, pokazala je da je rizik raka debelog crijeva 14% veći za svakih 100 g crvenog i prerađenog mesa. Također je pokazala da je svakih 50 g prerađenog mesa dnevno povezano s 42% većim rizikom od srčanih bolesti i 19% većim rizikom od dijabetesa tipa 2 . No, konzumacija neobrađenog crvenog mesa nije bila povezana s rizikom od razvoja bolesti srca ili dijabetesa.

Što uopće trebamo jesti?

Konzumacija raznog neprerađenog voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki je ključna kada je u pitanju održavanje zdrave, uravnotežene prehrane. Iako visoki unos crvenog i prerađenog mesa može povećati rizik od bolesti, zdrava, uravnotežena prehrana biljnog podrijetla može uključivati male količine mršavog mesa i mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom masti.

Prvih pet savjeta za prehranu sa smanjenim udio mesa:

1. Barem jednom tjednom izbacite meso iz jelovnika.
2. Zamijenite meso s mahunarkama - na primjer pola količine govedine a ostalo nadopunite slanutkom.
3. Birajte integralne žitarice češće poput cjelovitog kruha i tjestenine.
4. Jesti raznovrsno svježe povrće i voće - osobito sezonsko.
5. Konzervirano i smrznuto povrće također su izvor hranjivih tvari - odaberite one bez dodanog šečera i soli.