Domaći mliječni kefir (kod lupusa koristiti sirovo mlijeko s mljekomata, poželjno i svi ostali)
Mlječni kefir je jedan od najmoćnijih fermentiranih proizvoda za zdravlje, koje se priprema brzo i jednostavno dodavanjem kefirnih zrnaca u mlijeko. Najbolje je koristit domaće, nepasterizirano mlijeko od životinja koje pasu i nije tretirano antibioticima. Ako koristite domaće sirovo, nepasterizirano mlijeko onda ga ne prokuhavajte. 
Bakterije u kefiru hrane se laktozom, tj. mlječnim šećerom dok se teško probavljivi protein kazein predprobavlja, što kefir čini korisnim čak i za one koji inače imaju problema sa probavljanjem i intolerancijom na mlijeko i mliječne proizvode. Bogat je kalcijem, magnezijem i fosforom, te vitaminima B skupine (B1, B6, B9, B12). Sadrži vitamin K2 zadužen za pravilnu upotrebu i raspodjelu kalcija u tijelu, ključan za zdravlje zubi i kostiju i pravilno zgrušavanje krvi. Kefir može biti koristan i u prevenciji raka, tumorskih izraslina, jačanju imuniteta te poboljšanju općeg dobrog stanja organizma. Kefir sadrži više aktivnih probiotičkih bakterija od jogurta. Zato kod nekih osoba može proizvesti jače tjelesne reakcije, kao posljedicu odumiranja štetnih bakterija i otrova, pa ga je u prehranu, kao i ostalu fermentiranu i probiotičku hranu dobro uvoditi postupno, u manjim porcijama. Kod vrlo velike početne osjetljivosti najbolje je prvo uzimati domaći jogurt, a onda kroz neko vrijeme uvesti i domaći kefir. Kefir osim probiotičkih bakterija sadrži i korisne gljivice, što je osobito korisno u rješavanju crijevne disbioze.

Priprema: 
Nabavite (uglavnom preko poznanika) kefirna zrnca i radite domaći kefir. Svježe punomasno mlijeko ako je pasterizirano samo malo zagrijte da ima sobnu temperaturu, ulijte ga u staklenu posudu, stavite kefirna zrnca, poklopite sa staklenim tanjurićem i pustite da odleži 24 sata. Procjedite kroz cijedaljku, a kefirna zrnca operite u mlakoj vodi i radite opet novi kefir. Uvijek koristite plastičnu žlicu i cjedaljku, staklene posude, sobnu temperaturu i mlaku vodu, jer kefirna zrnca postaju neaktivna u dodiru s metalnim posuđem i visokim temperaturama. Ako idete na put ili niste u prilici radit kefir, kefirna zrnca stavite u lončić mlijeka u frižider. Tako mogu stajat 7 dana. Kefirna zrnca se razmnožavaju brzo, pa je potrebno svakih 10-ak dana pola ih otklonit, jer se kefir bolje radi kad nema previše zrnaca. Višak zrnaca operite i zaledite, pa ih poklonite.Od zaleđenih zrnaca prvi dan kefir neće bit baš dobar i to neka Vas ne zabrinjava, jer zrncima treba malo vremena da postanu aktivna. Drugi dan već će bit dobar. Višak kefirnih zrnaca možete i pojest i dodavati u salatu