Današnjem modernom svijetu nedostatak joda dostiže pandemijske razmjere. Njega u organizmu istiskuju toksini poput bromida, pesticida, te razni prehrambeni aditivi. Također i moderna poljoprivreda dovodi do nedostatka joda i drugih minerala u tlu, pa su usjevi vrlo siromašni jodom. Do velikih nedostataka joda u organizmu dovodi i moderan način života i prehrane, gdje se konzumira puno pekarskih proizvoda (kruh, tjestenina), grickalica (čips), pečenih krumpirića. Oni sadrže velike količine bromida koji istiskuju jod iz metabolizma. Ugroženi su i vegetarijanci, te oni koji ne vole alge, ribe, plodove mora, morsku sol i morske trave, maslac dobiven iz vrhnja životinja koje slobodno pasu, jer su oni najbolji izvor joda. Prema istraživanjima čak 72% svjetske populacije pati od poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda.
Brom, klor i fluor ometaju korištenje joda od strane štitnjače, kojoj je jod jako neophodan za dobar rad, kao i svih drugih žlijezda i stanica gdje se jod koncentrira u tijelu. Zbog njihovih upliva na vezivanje joda u tijelu nazivaju se ”goitrogenima” i izazivaju gušavost.
S nedostatkom joda povezuju se sljedeće bolesti: rak štitnjače, dojke, jajnika, maternice, prostate, autoimune bolesti štitnjače, hipotireoza, fibrocistične promjene u dojkama, kronični umor, hiperaktivnost i poremećaj pažnje, fibromialgija.
Široki je spektar oboljenja koja se mogu poboljšati pomoću jodu, što govori koliko je ovaj mikroelemenat važan za organizam. Tako, jod pomaže u liječenje ateroskleroze, hipertenzije, srčanih aritmija, hemeroida, pretjeranih lučenja na sluzokoži, infekcija, glavobolja i migrena, bolesti dojki, jajnika, bolesti jetre, bolesti prostate, cisti lojnica, bolesti štitnjače, gušavosti, vaginalne infekcije, sifilisa, trovanja teškim metalima (živa, olovo, arsen), bronhitisa i upala pluća, pretilosti, depresija, ekcema, Gento-urinarne bolesti, reumatizma, upala krajnika, trbušnih bolova, gastroezofagealnog refluksa, alergije, menstrualnih poremećaja, infekcije desni, psorijaza, visokog kolesterola, zatvora, slabe i tanke kose, problema očiju, dijabetesa tipa 2, gastropareza, zatvora, multipla skleroza.
Jod je esencijalni mikroelement, što znači da potreban svakoj stanici svake osobe. Jod ima antibakterijska, antiparazitska, antigljivična i antivirusna svojstva, te djeluje protiv raka.
Uzimanjem joda u odgovarajućim količinama povećava se izlučivanje teških metala poput olova i žive mokraćom, a također ima efekt detoksikacije kroz povećano izlučivanje Florida, bromida i klorida, koji su toksični Halidi koji se natječu međusobno za apsorpciju i vezivanje na receptore u tijelu za koje se natječe i jod, te kada je jod prisutan u dovoljnim količinama istiskuje ove toksične elemente.
Održavanje adekvatne razine joda je neophodno za dobro funkcioniranje štitne žlijezde, te za održavanje normalne strukture dojki, jajnika i prostate. Glavni tiroidni hormoni, T4 i T3 ne mogu se proizvoditi bez joda. I sve žlijezde u tijelu ovise o adekvatnoj razini joda za optimalno funkcioniranje i nemoguće je imati uravnotežene hormone bez adekvatne količine joda.
Dnevna preporučena doza joda da bi se izbjegla gušavost je 150 mcg (0.15 miligrama). Dnevne potrebe drugih organa i žlijezda nisu uračunate u ovaj broj, jer ne postoje adekvatna istraživanja o dnevnim potrebama za jodom drugih žlijezda i organskih sustava, kao niti efekti široko rasprostranjenih toksina, a koji blokiraju jod.
Jod je ne preporučuje uzimati, jer dovodi do hipertiroidizma, kod toplih čvorića na štitnjači dok se čvorići ne odstrane kirurškim putem.
Iz rafinirane morske soli, koja se koristi u prehrani, organizam može iskoristiti samo oko 10% joda. Zato se preporučuje konzumiranje morskih trava, algi, riba, plodova mora, maslaca dobivenog od životinja koje slobodno pasu kao dodatni izvori joda. U hranu koja se termički obrađuje morsku sol se dodaje kad je hrana gotova, jer se termičkom obradom gubi jod