Bolesti štitnjače zahvaćaju značajan dio populacije, poglavito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života, osobito kod žena. Svaka treća žena ima čvor u štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Zabrinjava da se bolesti štitnjače sve više pojavljuju već kod djevojčica od rane životne dobi. Ove bolesti zauzimaju drugo mjesto u endokrinološkim bolestima, odmah iza šećerne bolesti, te se u okviru endokrinologije razvilo posebno područje – tireologija. Bolesti štitnjače zahvaćaju sve ljudske rase i prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, danas u svijetu boluje, ili se od bolesti štitnjače liječi oko 250 milijuna ljudi. Hrvatska je jedna od zemalja s najvišom godišnjom incidencijom karcinoma štitnjače u svijetu, 10 na 100.000 stanovnika.
Prehrana u bolesnika s poremećajima štitnjače igra najznačajniju ulogu i dovodi do gotovo potpunog poboljšanja zdravstvenog stanja. Preporučuje se prehrana u kojoj su isključeni rafinirani ugljikohidrati, šećeri, naročito žitarice bogate glutenima i namirnice bogate lektinima. Preporučaju se namirnice nižeg glikemijskog indeksa, namirnice s povećanim udjelom zasićenih i nezasićenih masnih kiselina, dovoljno unošenje tekućine, dovoljno povrća i voća koje ne sadrži mnogo šećera, te tjelesna aktivnost koja treba biti prilagođena stanju bolesti i općem stanju organizma pojedinca.
Hormoni štitne žlijezde imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma cijelog tijela, te stimuliraju bazalni metabolizam i stvaranje topline, povećavaju sintezu proteina, metabolizam ugljikohidrata, masti, razgradnju kolesterola, povećavaju minutni volumen srca, imaju važnu ulogu tijekom rasta i sazrijevanja. Utječu na razvoj središnjeg živčanog sustava, okoštavanje kostiju i izlučivanje hormona rasta, utječu na budnost, raspoloženje, osjet sluha, sposobnost pamćenja i učenja, imaju važnu ulogu u reproduktivnim funkcijama muškaraca i žena, te tijekom trudnoće.
Mnogi neugodni simptomi koje se osjećaju mogu biti uzrokovani upravo problemima u radu štitne žlijezde.
S bolestima štitnjače povezano je i dugogodišnje, uglavnom cjeloživotno uzimanje hormonske terapije, što uključuje redovite liječničke kontrole, pa u blesnika često izaziva određene probleme, kako psihološke tako i socijalne i druge prirode.
Najčešće bolesti štitnjače su guša (struma), tireoiditisi, Graves-Basedowljeva bolest, te najčešća, autoimuna bolest hipotireoza, čiji simptomi su depresija, pospanost, slabost, manjak koncentracije, usporen ritam srca, neuredne i bolne menstruacije, debljanje, zatvor, promuklost, podbuhlo lice, blijeda i suha koža, zadebljan jezik, natečene ruke i stopala, generalizirani otok.
Nepravilna prehrana i svakodnevni stres glavni su uzrok porasta broja oboljelih od poremećaja funkcije štitne žlijezde.